Opis
Komunistički manifest (u njem. izvorniku: Manifest der Kommunistischen Partei), najpoznatiji i najutjecajniji Marxov i Engelsov programatski i prevratnički spis o tome što i kako učiniti da bi se srušili buržuji i kapitalizam, uvelo besklasno društvo i na vlast doveli proleteri i komunistička partija, nikad u cijelosti nije preveden na hrvatski jezik. U vrijeme njegova nastanka u XIX. st. hrvatski su čitatelji znali njemački, a poslije su se u bezbrojnim nakladama pretiskivali srpski (i donekle kroatizirani srpski) prijevodi. U ovom se izdanju prvi put pojavljuje u hrvatskome prijevodu Nikice Mihaljevića (r. 1949. u Vukovaru), pa se današnja publika na autentičan način može informirati o samom srcu marksizma i komunizma.
Osim samog teksta Manifesta, u knjigu je uvršten i jedan od dvaju njegovih predložaka, Engelsova ‘Ispovijest komunističke vjere’, koji je napisan u obliku katekizma. Na pitanje 2: Što je cilj komunista? odgovara se: ‘Preinačiti društvo tako da svaki njegov član može potpuno slobodno razvijati i potvrđivati sve svoje sposobnosti i snage, ne narušavajući pritom temeljne pretpostavke tog društva’, dok odgovor na pitanje 3: Kako namjeravate postići taj cilj? glasi: ‘Ukidanjem privatnog vlasništva i uvođenjem zajednice dobara’. Na pitanje 6: Na koji način namjeravate pripraviti vašu zajednicu dobara? nudi se odgovor: ‘Putem prosvjećivanja i objedinjavanja proletarijata’, a na sljedeće pitanje (7): Što je proletarijat? odgovor je: ‘Proletarijat je ona klasa društva koja živi isključivo od svog rada, a ne od profita bilo kakvog kapitala…’ (prijevod B. Jurinića).
U dodatku knjizi – koju je grafički opremio slikar i ilustrator Mario Jurjević – također je i tumačenje Manifesta iz pera najboljeg hrvatskog poznavatelja marksizma, dugogodišnjeg profesora zagrebačkog Filozofskog fakulteta, filozofa Predraga Vranickog, koji smatra da je Manifest jedan od ‘najljepših proizvoda naučno-političke proze devetnaestog stoljeća’. A tu je i pjesma Josipa Severa ‘Sablast Europe kruži komunizmom’ (prvi put objavljena 1989.), s proročanskim stihovima: Baš raspada se sistem / Sistematski sistem se raspada / Da li sam rapsod / Tog raspada Sistema / U sumraku zapada po / Spengleru.
U predgovoru pod naslovom ‘Uvod u teologiju Karla Marxa’ utjecajni novinski pisac i sveučilišni profesor, dr. sc. Ivica Šola uz ostalo kaže:
‘Manifest u komunističkom pokretu kao sekularnoj religiji odgovara onome što je u kršćanstvu Isusov Govor na gori… San o boljem i pravednijem svijetu je ne samo legitiman, već i nužan. No svijet je pakao baš zato što je prepun spasitelja kod kojih je put od romantika do krvnika kraći od treptaja oka… Pitanje svih pitanja kod svake teologije, pa tako i Marxove, jest kako se nositi s nesavršenošću svijeta. Marx i drugovi na tom su ispitu već mnogo puta pali. Imaju li pravo na novi pokušaj?’
‘Mislim da Pavičiću treba reći ‘bravo’ jer se usudio na taj korak u našem ozračju, gdje se na svaki mspomen riječi komunizam ‘potežu pištolji’.’
Laslo Torma, Večernji list
‘Vatikan poziva na čitanje Karla Marxa i hvali njegove rane kritike kapitalizma.’
Večernji list
‘Zloglasni tekst koji nam danas više ništa ne znači.’
Davor Butković, Jutarnji list
‘Malo je tko mogao očekivati da će novi izdavač Komunističkog manifesta postati Josip Pavičić, strastveni ‘dijabolizator’ svake ljevice.’
Adriana Piteša, Jutarnji list
‘Konzervativna kulturna kritika traži kod Marxa instrumentarij za demontiranje kapitalizma, pošto svoj nije stvorila.’
Jurica Pavičić, Jutarnji list