<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Dubravko Habek | Knjižara Pavičić</title>
	<atom:link href="https://naklada-pavicic.hr/kategorija-proizvoda/autori/dubravko-habek/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://naklada-pavicic.hr</link>
	<description>WebShop</description>
	<lastBuildDate>Thu, 19 Sep 2024 12:29:49 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.1</generator>
	<item>
		<title>Bijela Kuga</title>
		<link>https://naklada-pavicic.hr/trgovina/bijela-kuga/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[pavicic]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 13 Mar 2024 09:10:09 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://naklada-pavicic.hr/?post_type=product&#038;p=24551</guid>

					<description><![CDATA[Dubravko Habek, r. 1965. u Bjelovaru, liječnik, specijalist za porodništvo i ginekologiju, primarijus, znanstveni savjetnik, sveučilišni profesor, prvi staž stjecao na ratištima u Domovinskom ratu, trenutno radi na ginekološkoj klinici u zagrebačkoj bolnici na Sv. Duhu, doktorirao je dva puta. Prvi put iz medicine, a drugi put iz povijesti, s tezom o prvoj vojnoj i [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Dubravko Habek, r. 1965. u Bjelovaru, liječnik, specijalist za porodništvo i ginekologiju, primarijus, znanstveni savjetnik, sveučilišni profesor, prvi staž stjecao na ratištima u Domovinskom ratu, trenutno radi na ginekološkoj klinici u zagrebačkoj bolnici na Sv. Duhu, doktorirao je dva puta. Prvi put iz medicine, a drugi put iz povijesti, s tezom o prvoj vojnoj i građanskoj bolnici u Bjelovaru i njenoj ulozi u organizaciji zdravstvene skrbi Varaždinskog generalata. Radeći na drugom doktoratu, dobro je upoznao i povijest primaljske službe u bjelovarskom kraju i samom Bjelovaru u doba razvojačenja Vojne krajine i godinama Prvog svjetskog rata i došao do dragocjene građe, za medicinu, ali i za književnost. Na osnovi te građe, s nesumnjivim darom za pripovijedanje, napisao je vrlo dobar roman o sudbini primalje koja na kraju XIX. st. stiže iz Klagenfurta u zabitno bilogorsko selo Veliku Ciglenicu (koje u mnogočemu podsjeća na Krležin Vučjak), Bijela kuga, i tako se uspješno pridružio nemaloj vrsti liječnika-pisaca, odnosno pisaca-liječnika, kakvi su u svjetskoj književnosti primjerice Conan Doyle, Čehov, Somerset Maugham, Cronin, a u hrvatskoj Demeter, Milivoj Dežman, Feldman, Bartul Matijaca, Drago Štambuk ili Ivo Balenović.</p>
<p>„Razvojačila se Vojna granica“, kaže u proslovu svojoj priči sam autor. „Muževi se vratili iz vojni. Bilogorsko tipično selo toga vremena s jedinim pismenim trojcem: župnik, učitelj i primalja. Postavih u ovome djelu izučenu primalju u središte zbivanja. Od njena dolaska iz monarhističkog uređenoga grada nekadašnjega carstva u selo Varaždinskoga generalata u drugoj polovici XIX. stoljeća prepuštena svojemu umu, rukama i dragome Bogu. I nikome više. Daleko od svoje obitelji i ljubavi. Stalno između života i smrti, umiranja i življenja. U borbi s praznovjerjem, vještičarenjem i bijelom kugom.“</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
