Po prvi puta u hrvatskoj književnosti, ali i ne samo u književnosti, netko je glavnim junacima zamijenio uloge: bivši ustaše postali su borci za slobodu i pozitivci, a jugoslavenski vojnici i milicajci postali su glavni negativci i okupatori. Upravo takvo, bitno drugačije viđenje hrvatske povijesti, u svojem su romanu “Križar ili Duh slobode” hrvatskoj SU publici ponudili bivši politički emigrant Nikola Štedul i njegova supruga škotskog porijekla Shirley Helen Štedul.
Hrvatski prijevod njihovog povijesno-pustolovnog romana promoviran je u Zagrebu na samu 25. godišnjicu udbaškog pokušaja ubojstva Nikole Štedula (Vinko Sindičić u Škotskoj je prije četvrt stoljeća u Štedula ispalio pet hitaca), a promocija se održala u prostorima Hrvatskog novinarskog doma u ponedjeljak 28. listopada.
U književnosti nema zabranjenih tema. A budući da se rijetko tko bavi stranom koja je izgubila rat, pogotovo u Hrvatskoj, ova je knjiga dobrodošla da i iz drugog kuta osvijetli vrijeme Drugog svjetskog rata, odnosno poraća. Jer sve dosad, pripadnici poražene strane u Hrvatskoj su prikazivani isključivo kao neljudske kreature. Roman Štedulovih nameće pitanja: “Jesu li te neljudske kreature imale dušu i jesu li svi oni doista bili neljudske kreature kako se priča?” Zato je roman “Križar ili Duh slobode” Nikole i Shirley Helen Štedul velika novost i dobrodošla tematika, iako je prvi (i jedini) put objavljen prije 35 godina (na engleskom, u SAD-u).
– Tema romana je oružana borba križara (ili škripara) – ustaške gerile koja nije priznavala poraz NDH – protiv novog jugoslavenskog poretka. U knjizi su s jedne strane “naši dečki”, a to su borci s križićem na bluzi, bivši ustaše i domobrani, koji se bore za domovinu i slobodu, a s druge pripadnici okupatorskog režima. Uloge su zamijenjene, što je literarno svježe, a politički provokativno. Radnja se događa u ratnoj Hrvatskoj i poslijeratnoj Hercegovini – istaknuo je na početku promocije Josip Pavičić, nakladnik romana “Križar ili duh slobode”.
Dr. Slaven Letica potom je čestitao nakladniku na izdavanju knjige koja i drugoj strani daje pravo na elementarnu ljudskost.
– Poznato je da povijest pišu pobjednici, ali ne samo povijest već i povIjesne romane i scenarije za filmove. To nije samo hrvatska specifičnost, tako je i drugdje u svijetu. Najbolji primjer za to su američki western filmovi u kojima su kauboji uvijek zgodni, hrabri i pametni, dok su Indijanci prikazani kao surovi divljaci koji protivnicima skidaju skalpove i ubijaju žene i djecu. Zamislite da Indijanci jednog dana osvoje Holywood. Kakve bi filmove o svojoj povijesti oni snimali? – slikovito je perspektivu Štedulovih pokušao dočarati sociolog i publicist dr. Slaven Letica, koji je potom istaknuo kako je siguran da će ova knjiga u dijelu ljevičarske i staljinističke javnosti biti dočekana na nož. Baš zato je čestitao autorima i nakladniku na odvažnosti da danas u Hrvatskoj, u kojoj i dalje prema Letičinom mišljenju vrijedi pravilo da samo pobjednici u Drugom svjetskom ratu imaju pravo na pojašnjavanje povijesti, objave takvu knjigu.
– Činjenica da su tri ključna čovjeka u neovisnoj državi Hrvatskoj postala tri bivša udbaša, odnosno tri Jože poslije Jože: Manolić, Boljkovac i Perković, govore da je Udba i nakon osamostaljenja Hrvatske ostala istinski vladar ovih prostora. Postudbaške strukture i danas su na svim funkcijama u Hrvatskoj, što najbolje potvrđuje “slučaj Perković”. Zato u nezavisnoj Hrvatskoj tako teško i nastaju drugačija viđenja povijesti od onog komunističkog. Ovo je praktički prvi pokušaj rehabilitacije križarskog pokreta u Hrvatskoj, za kojega i osobno smatram da je bio oslobodilački. Jer partizanski zločini na kraju Drugog svjetskog rata natjerali su i mnoge partizane da odu u Križare, kao i mnoge muslimane. Križare, odnosno škripare, smo u Hercegovini oduvijek smatrali junacima koji su se borili za slobodu i to se do danas nije promijenilo. I osobno zagovaram rehabilitaciju križara kao boraca za slobodu, čemu će i ova knjiga bitno doprinijeti – istaknuo je pak dr. Jure Zovko, na promociji hrvatskog prijevoda romana bračnog para Štedul.
Sudionicima vrlo posjećene promocije knjige na kraju se obratio i autor Nikola Štedul, koji je kazao da su on i supruga u prošlosti često bili u društvu bivših križara, te da su za tih druženja bilježili mnoga njihova iskustva. Kanije su se, kaže, odlučili o toj tematici napisati roman na engleskom jeziku, kako bi druga i treća generacija Hrvata u Americi mogla doznati i drugu stranu priče o Drugom svjetskom ratu i poraću u Hrvatskoj i Hercegovini.
– Nakon ubojstva Brune Bušića knjigu smo odlučili i tiskati. Učinili smo to u Chicagu 1978. godine, dakle u vrijeme kada je praktički cijeli svijet bio uz Tita i Jugoslaviju. Nakon povratka u Hrvatsku 1991. godine, a pogotovo u posljednjih desetak godina, primijetio sam da se ponovno krivotvori povijest. Zato sam pomislio da bi bilo dobro da i hrvatska publika čuje i drugu stranu priče, zbog čega smo se i odlučili na hrvatsko izdanje knjige “Križar ili Duh slobode”, bez obzira na sve moguće reakcije. Svjestan sam, naime, da će neki reći da je ovo govor mržnje, odnosno pokušaj revidiranja povijesti. Pogotovo će na taj način ovaj roman okarakterizirati bivši predsjednik Stipe Mesić. No, naš je cilj potaknuti razgovor, odnosno dati priliku i drugoj strani da ispriča svoju priču, a ne širiti mržnju. Znam da se povijest ne može promijeniti, ali se činjenice mogu gledati na različite načine. Iz mog ugla ustaše su bili dragovoljci koji su htjeli braniti domovinu koja je bila napadnuta sa svih strana: od strane četnika, talijanskih fašista, partizana i komunista. Većina nije ni znala za fašizam i nacizam, već su pošli u rat da brane domovinu. Nakon rata neki od njih nisu htjeli pristati na polaganje oružja, iako nisu mislili da će u sukobu s jugoslavenskim režimom pobijediti. Borili su se, bez obzira na to. Ni ja nisam mislio da ću doživjeti hrvatsku neovisnost, pa sam se ipak borio za nju, jer me je nešto tjeralo da radim na nečem većem od mene samoga. Zbog svega toga sam i odlučio hrvatskoj javnosti ponuditi drugu sliku onoga što se od 1945. do 1952. događalo u Hercegovini i u Hrvatskoj – zaključio je na kraju promocije svoje knjige autor Nikola Štedul.